Za većinu ljudi zimski solsticij nije ništa više od najduže noći i pripadajućeg najkraćeg dana, nakon čega slijedi period u kojem dani postaju duži. Međutim, poput svih kozmičkih događaja a naročito onih koji imaju protutežu u nekom drugom dijelu godine (u ovom slučaju radi se o ljetnom solsticiju), i ovaj sa sobom nosi određenu simboliku. Jer, nije kalendar taj koji upravlja našim emocionalnim stanjem, već je on samo podsjetnik na našu neraskidivu vezu s vremenskim kontinuumom i neodvojivost od Svemira i njegovih kretanja.
Obilježavanje zimskog solsticija
Zimski solsticij (lat. solstitium – sol = Sunce, sistere – stajati) zbiva se u točno određeno doba dana, a datum mu varira iz godine u godinu. Sunce se nalazi nisko na horizontu i iz naše perspektive nekoliko dana miruje, nakon čega počinje njegovo uzdizanje i produžavanje dana jednu po jednu minutu (do prve polovice siječnja), a potom i više. Obično se događa 21. ili 22. prosinca, ali zapravo može biti bilo kad između 20. i 23. prosinca.
Stari narodi cijenili su ovaj trenutak i njegovoj proslavi pridavali posebnu pažnju. Budući da im je život bio usko vezan s prirodnim ciklusima a zima je značila i prijetnju gladi, ponovo uzdizanje Sunca bio je razlog za sreću i veselje.
Skandinavske i germanske zajednice palile su vatru kako bi osvijetlile noć, a ljudi su svoje kuće ukrašavali granjem i drugim predmetima. Na istoku se slavilo rođenje Mitre, drevnog boga Sunca i njegove pobjede nad mrakom, a štovatelji zoroastrizma, keltskog i germanskog folklora vjerovali su da u noći zimskog solsticija zli duhovi lutaju zemljom i da su destruktivne snage najjače, zbog čega je bilo važno okupiti se i provesti noć u zajedništvu. Prethodnik današnjeg Božića bile su i rimske Saturnalije koje su započele 497. pr. n. e. kao festival u čast boga Saturna. Njihov zadnji dan (25. 12.) danas se slavi kao Božić.
Simbolika zimskog solsticija
Zimski solsticij predstavlja završetak jednog i početak drugog razdoblja koje će svoje prve plodove dati tri mjeseca kasnije, za vrijeme proljetnog ekvinocija. Tada će sve ono što se sada nalazi unutra (u utrobi zemlje ili duboko u nama) početi izlaziti na svijetlo dana. U skladu s time, nalazimo se u razdoblju smanjene energije, jer hladniji mjeseci potiču na usporavanje, smirivanje i introspekciju, zbog čega nam je potrebno više sna i odmora. Ovo prati i pojačana želja za obnovom unutarnjeg centra i ravnoteže između uma i tijela.
Astrološki gledano, zimski solsticij označava kretanje Sunca iz sazviježđa Strijelca, vatrenog znaka ekspanzije, ideja i širokih pogleda u sazviježđe Jarca, zemljanog i posljednjeg kardinalnog znaka, ustrajnog u namjeri da vizije iz svijeta ideja prenese u materijalni svijet, tj. da ih pretvori u konkretna djela i učini ih stvarnima.
U povijesti se na ovaj dan dogodilo i nekoliko značajnih otkrića: 21. prosinca 1620. godine hodočasnici su stigli u Plymouth, istog dana 1898. Pierre i Marie Curie otkrili su radij, a 1937. održana je premijera Snjeguljice i sedam patuljaka, prvog dugometražnog animiranog filma.
Zimski solsticij – kraj jednog i početak novog razdoblja
Svaki kraj donosi nam priliku za novi početak, stoga je ovo trenutak velikog slavlja. Posljednja stanica svakog našeg osobnog ciklusa ujedno je i prva stanica, tj. kamen temeljac na kojem ćemo početi graditi novi.
U duhovnom smislu ovaj trenutak predstavlja ponovno rođenje u nekom području našeg života i priliku za realizaciju želja. Da bismo mogli neopterećeno zakoračiti u budućnost, potrebno je ostaviti prošlost iza sebe i prigrliti lekcije koje nam je donijela.
Gdje idemo, s kojom namjerom, i gdje želimo stići pitanja su koja si sada moramo postaviti jer jedino gledajući prema naprijed u svoj život možemo unijeti novi zamah, pronaći kreativni izraz ili nadahnuće, a svoju budućnost oblikovati u skladu s istinskim potrebama svoje Duše.
No Comments