San može biti moćan alat, i može djelovati kao lijek. Koristeći ga na pravi način možemo povećati razinu energije od samog trenutka buđenja, a naučiti, tj. prisjetiti se kako spavati pomoći će nam uspostaviti pravilan ritam, omogućiti uživanje u blagodatima odmora i doprinijeti većoj razini energije i produktivnosti tijekom dana.
Napoleon Bonaparte, Florence Nightingale i Margaret Thacher navodno su spavali samo četiri sata, a Leonardo da Vinci i Nikola Tesla još manje! Thomas Edison spavanje je smatrao gubljenjem vremena, no ipak, za naše zdravlje san je važan jednako kao i zdrava hrana, svjež zrak i mirno okruženje.
Važnost dobrog sna
Regeneracija tijela i obnova razine energije najvažnije su uloge sna. Hormon rasta ili somatotropin, koji obnavlja stanice, luči se samo dok spavamo. Ovaj hormon jača naš obrambeni sustav i obnavlja živčane stanice u kori mozga. No osim količine sna, važna je i njegova kvaliteta.
Poznato je da trećinu života provedemo spavajući, a potreba za snom mijenja se kroz život te se razlikuje od osobe do osobe. Budući da nemamo svi osobine genija, nedostatak sna izazvat će nam nervozu, razdražljivost, smanjiti koncentraciju i sposobnost donošenja odluka, povećati sklonost debljanju i stvoriti probleme sa srcem, tlakom i mnoge druge.
Deprivacija sna
Većina ljudi postaje svjesna pozitivnog djelovanja dobrog sna tek kad ga jednom izgube. Razorno djelovanje nedostatka sna na sveukupno čovjekovo zdravlje, tj. dugotrajni poremećaj ili deprivacija sna poznata je od još davnina. Koristila se za potpuno psihičko i fizičko slamanje žrtvinog otpora kod, primjerice, ispitivanja zatvorenika, vojnika ili špijuna. Iako povremena nesanica obično prolazi sama od sebe, često se može pretvoriti u začarani krug kojeg nije lako prekinuti.
Stvaranje dobrih navika
Pripreme za dobar san počinju već po danu. U dnevnim navikama treba uočiti one koje remete san i početi otklanjati jednu po jednu. Kako nam sati dostupni za spavanje postaju sve više uskraćeni, ulazimo u zatvoreni krug upotrebe različitih stimulansa pa zaboravljamo kakav je uopće osjećaj dobro se naspavati. Sve ovo utječe na središnji živčani sustav u kojeg se uvlači stalan stres koji može biti okidač za brojne zdravstvene probleme, naizgled nepoznatog uzroka. Ako si u toku dana možemo dozvoliti kratki odmor, najbolje je leći i ne raditi ništa. Opustiti tijelo i um uz duboko disanje, bez ikakvih aktivnosti koje nas drže zaposlenima – upravo onako kako se odmaraju životinje (koje instinktivno zanju što im je potrebno).
Osim stresa, na remećenje sna odnosno ritma spavanja utječu prekasni ili kalorijski prejaki obroci koji zagrijavaju tijelo (koje bi se prije odlaska na spavanje trebalo hladiti), loš zrak u prostoriji, premalo ili previše vode, kave, čaja…
Posljednja, ali ne i manje važna stavka, je disanje. Užurbani način života za posljedicu ima nesvjesno, plitko disanje, a kada tome dodamo još i loše držanje, duboko disanje u snu sve je teže postići. Ako ostajemo umorni i nakon što odspavamo 7-8 sati, razlog tome može biti apneja (povremeni prekid disanja ili izrazito plitko disanje koje u tijelo dovodi premalo kisika) zbog koje se drugi dan osjećamo loše i zbog čega se ne možemo kvalitetno odmoriti.
Poznavajući načine na koje se naš san može poremetiti lakše ćemo ponovo uspostaviti ravnotežu i naučiti koristiti san kao lijek.
No Comments