Pozitivna misao najstarija je misao

Pozitivna misao najstarija je misao! Pozitivna misao stara je koliko i čovjek, jer u početku bijaše riječ, a prije riječi bijaše – misao.

Razvoj pozitivne misli kroz povijest

Ideja o snazi misli, a naročito o snazi i moći pozitivnih misli oduvijek je budila čovjekov interes i navodila ga da se zapita koliko je, zapravo, važno ono što misli – o sebi, svom poslu, zdravlju, drugim ljudima, događajima, sposobnostima i očekivanjima.

Danas se čini kao da pozitivnih misli nikad nije bilo manje – stvaranje atmosfere straha dovelo je do toga da smo gotovo potpuno prestali opažati ljepotu oko sebe i da nam se život sveo na „odrađivanje“ u kojem kao da ništa nije bitno, ne postoji nikakva svrha i ništa ne čini razliku.

No, istina je sasvim suprotna, jer upravo moć pozitivnih misli ovo „odrađivanje“ pretvara u „življenje“ i opažanje ljepote oko sebe, pronalazak svrhe i osjećaj da ipak možemo napraviti razliku.

Pozitivna misao je univerzalna Istina

„Ono što smo postali rezultat je onog što smo mislili.“ Buddha

Iskustvo sveukupnog potencijala koji premašuje sposobnosti fizičkog tijela u 5. stoljeću pr. n. e. doživio je Buddha (pravog imena Siddhartha Gautama), čije se učenje odnosi na svladavanje vlastitog uma.

„Čuvajte svoj um od pohlepe i održat ćete svoje ponašanje ispravnim, a um čistim i riječi ispravnima. Vlastiti um može čovjeka učiniti Buddhom. Zato, vladajte svojim umom i ne dozvolite da skrene s prave staze.“

Slična načela nalaze se u hinduističkim tekstovima te kod Sofista, prvih prosvjetitelja u povijesti (doslovno, sofist znači ljubitelj mudrosti).

Snaga misli s naglaskom na snagu, moć i važnost pozitivne misli sadržana je u postulatu „kako gore, tako dolje“ opisanom u Smaragdnoj ploči Hermesa Trismegistusa, koja uz ostalo govori o povezanosti i ispreplitanju različitih razina postojanja. Ovo se znanje održalo u srednjem vijeku i renesansi, međutim bilo je dostupno nekolicini odabranih ljudi.

No, kako to obično biva, univerzalne Istine prije ili kasnije ugledaju svjetlo dana.

Pozitivna misao u 20. stoljeću

Godine 1906. američki izdavač i autor William Walker Atkinson prvi put u svojoj knjizi „Vibracija misli ili zakon privlačenja u svijetu misli“ upotrijebio je izraz zakon privlačenja, a u knjizi „Zakon nove misli“ navodi da je nova misao o kojoj govori – zapravo najstarija misao.

Istovremeno s njime ali i nakon njega na ovom su se području istaknuli Napoleon Hill, Dale Carnegie, Charles Francis Hannel, Russell Conwell, Neville Goddard, Joseph Murphy i mnogi drugi.

Earl Nightingale, radijski govornik i autor brojnih knjiga na temu razvoja ljudskog karaktera redovito je isticao moć pozitivnih misli. Postao je poznat po frazi „postajemo ono o čemu razmišljamo“.

Među ženskim autorima pozitivna je misao također vrlo zastupljena: Florence Scovel Shinn, Louise Hay, Esther Hicks, Carola Pinkola Estés, Christine Northrup, Caroline Myss te mnoge druge.

Jedna od najpoznatijih misli Louise Hay je „Život me voli i sve moje potrebe su ispunjene.“

Pozitivna misao razvija se i danas i stječe sve više poklonika koji uz njihovu moć mijenjaju svoj život na bolje. Zašto ne, kad je pozitivna misao najstarija misao! Stara koliko i čovjek. 😉