Sve se više razvija svijest o čovjeku kao cjelini koja se ostvaruje interakcijom uma, duha i tijela, i koja je mnogo više od zbroja svojih pojedinačnih dijelova. Pristup koji se do nedavno temeljio na fragmentaciji sada ustupa pred cjelovitošću.
Holistički pristup zdravlju
Riječ holizam dolazi od grčke riječi holos, što znači sav ili cio i predstavlja načelo prema kojem živo biće ili društvo čine cjelinu koja se ne može svesti samo na zbroj svojih dijelova, niti objasniti njihovom analizom. Holistički pristup temelji se na višedimenzionalnoj prirodi ljudskih bića koja nisu samo proizvod vlastite fiziologije ili fizioloških procesa, nego uma, duha, uvjerenja i emocija, odnosno vlastite psihe, što je i temeljna misao geštalt psihologije koja kao primjer navodi jezičnu rečenicu ili glazbeno dijelo koje, kad se raščlani, gubi svoja svojstva. Dakle, nijednu cjelinu ne možemo shvatiti samo na osnovi analize njenih pojedinačnih dijelova. A budući da je i čovjek cjelina, u obzir moramo uzeti način na koji njegovi dijelovi ulaze u interakciju i na koji se organiziraju u cjelinu.
Kako psiha utječe na tijelo?
Od davnina je poznato da utjecaj psihe na pojavu i ishod bolesti može biti pozitivan ili negativan. Veza između uma i tijela temeljni je koncept kineske i ayurvedske medicine, a grčki liječnik Hipokrat priznavao je „moralne i duhovne aspekte ozdravljenja, ulogu stavova te utjecaj okoline“. Razvoj znanosti u renesansi i prosvjetiteljstvu (16. i 17. stoljeće) doveo je do odvajanja duhovnih i emocionalnih dimenzija od fizičkog tijela, a tehnološki napredak dodatno nas je udaljio od „mističnog“ svijeta duhovnosti i umanjio utjecaj vjere, emocija i pozitivnog stava na zdravlje. Liječenje bolesti postalo je pitanje znanosti i preuzelo prednost nad iscjeljenjem duše. Povezanost uma i tijela ponovno se počela istraživati u drugoj polovici 20-og stoljeća, a danas je utjecaj psihe na pojavu i ishod bolesti temeljni koncept brzo rastuće tzv. mind-body medicine koja proučava način na koji psiha utječe na tijelo i koja se temelji na cjelovitom pristupu zdravlju te se nudi i proučava u brojnim svjetskim klinikama.
Emocije su i uzrok i posljedica
Utjecaj psihe može biti pozitivan i negativan, a osim na tijelo i zdravlje odražava se i na način na koji hodamo, na koji se držimo i na koji pristupamo drugima. Za emocije je dokazano da mogu utjecati na živčani sustav i hormone koji upravljaju mnogim tjelesnim funkcijama, zbog čega ih je nužno dovesti u red. Dugo potiskivani strah, tuga, ljutnja, zamjeranje ili zabrinutost stvorit će tenzije, neuroze i napetosti, što će povećati hormon stresa i smanjiti hormon sreće. Ovakvo stanje prate iscrpljenost, nezadovoljstvo, kroničan umor i pad vitalnosti, a zatvoreni krug adrenalne iscrpljenosti (koja nastaje zbog povećanog hormona stresa) odrazit će se na sve druge tjelesne sustave i bit će potrebno neko vrijeme da se uspostavi ravnoteža.
„Sreća je najviši oblik zdravlja.“ Dalaj Lama
Kako izgleda ravnoteža uma i tijela?
Ravnoteža uma i tijela, odnosno sređena psiha pozitivno utječe na naše tijelo i razinu životnog zadovoljstva, što se odražava na imunitet i obrambene snage organizma. Uočavanje, prepoznavanje i razumijevanje vlastitih emocionalnih obrazaca i uvjerenja te rad na njihovoj preobrazbi važan je korak u postizanju zdravlja i vitalnosti na dubljim razinama – i opet, bez obzira na godine. A ako je sreća u našim rukama, onda je valjda i serotonin, hormon sreće, također u našim rukama??? Povrh svega, kažu da je utjecaj genetike na zdravlje samo 30% – što znači da na ostalih 70% utječemo sami. Što ste danas napravili za svoju sreću? 😉
No Comments