Ljetni solsticij ili prvi dan ljeta nije se uvijek slavio 21. lipnja. Ovaj astronomski vrlo značajan događaj u različitim je periodima i kod različitih naroda imao drugačiju simboliku, vezanu ne samo uz kult Boga Sunca, već i uz neke druge astronomske pojave, vjerovanja ili društvene običaje.
5 zanimljivih činjenica o ljetnom solsticiju
1. U vrijeme ljetnog solsticija Zemlja je najudaljenija od Sunca
Ljetni solsticij je dan u kojem je Zemlja najudaljenija od Sunca, za razliku od zimskog solsticija kada mu je najbliža, što je suprotno od onog što bismo očekivali. Međutim, toplina sunčevih zraka ne dolazi od udaljenosti Zemlje od Sunca, već od kuta pod kojim sunčeve zrake padaju na Zemlju.
2. Kada se slavi ljetni solsticij?
Nekada se ljetni solsticij slavio na treći dan suncostaja, dakle ne 21. lipnja već u noći s 23. na 24. lipanj. Reformom pape Grgura XIII. iz 1582. godine julijanski kalendar od 365,2500 dana usklađen je s tropskom godinom od 365,2422 dana i od tada ljetni solsticij pada na 21. lipnja, koji se ujedno smatra i prvim danom ljeta. Ovaj kalendar, koji se po papi Grguru XIII. zove gregorijanski, koristimo i danas.
Sve rečeno vrijedi za sjevernu zemljinu polutku, dok je na južnoj obratno.
3. Kako se ljetni solsticij slavi u svijetu?
„U folkloru svih europskih naroda proslava ljetnog solsticija bila je posvećena čarolijama, vilama i vilenjacima, krijesovima i obredima koji su mnogo stariji od kršćanstva i od Ivana Krstitelja.“ Milovan Tatarin
Proslave ljetnog solsticija (Midsummer, Sankthans, Ivanjska noć ili Litha) održavaju se od pamtivijeka, a zajednička su im cjelonoćna okupljanja u blizini vode i paljenje krijesova (2016. godine stanovnici Ålesunda u Norveškoj postavili su svjetski rekord za najviši krijes koji je iznosio 155,5 stopa, odnosno čak 47 metara!!!) Za skandinavske narode proslava ljetnog solsticija po važnosti se nalazi odmah iza proslave zimskog solsticija.
U Engleskoj se ljetni solsticij obilježava tradicionalnim okupljanjem oko spomenika Stonehenge, a zbog načina na koji se u vrijeme ljetnog i zimskog solsticija Sunce poravnava s kamenjem mnogi se znanstvenici slažu da je Stonehenge bilo sveto mjesto religioznih rituala i ceremonija te da su ga sagradili štovatelji kulta Boga Sunca.
U starom Egiptu, ljetni solsticij najavljivao je pojavu zvijezde Sirius, najsjajnije zvijezde noćnog neba koja se nalazi u zvježdu Velikog psa (Canis Majoris) i jedne od najbližih Zemlji, udaljene 8,6 svjetlosnih godina (Sirius A je dio dvostrukog, binarnog zvjezdanog sustava i ima svog pratioca, Sirius B otkrivenog 1862. godine).
Budući da je pojava Siriusa na noćnom nebu neposredno prije izlaska Sunca označavala početak godišnjeg doba plavljenja Nila (što je bilo od velike važnosti za poljoprivredu), 2500 godina pr. Kr. kalendar Starog Egipta bio je postavljen tako da se početak godine poklapa s pojavom zvijezde Sirius krajem 7. mjeseca.
Grčki festival Kronia koji se priređivao u čast boga poljoprivrede, Cronusa, također se odvijao u vrijeme ljetnog solsticija. Na njemu su, kao jednaki, sudjelovali robovi i slobodnjaci pa je ovaj festival označavao vrijeme društvene jednakosti, isto kao i rimski festival Vestalia, koji se priređivao u čast Veste, rimske božice, čuvarice nevinosti i zaštitnice ognjišta, doma i obitelji. Prvog dana festivala udanim ženama bio je dopušten ulazak u hram Vestalskih djevica, što im je u ostatku godine bilo zabranjeno.
4. Kako se ljetni solsticij slavi kod nas?
U našim se krajevima, kao i većinom svugdje u Europi, ljetni solsticij obilježava paljenjem vatre u noći s 23. na 24. lipanj i po tradiciji je usmjeren na proslavu svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja (po kojem se zove Ivandan, a krijesovi Ivanjski). Vezan je uz žetvene običaje i početak ljeta. Ivanjski krijesovi pale se na bregovima ili uz obale rijeka, a prati ih pjevanje tradicionalnih pjesama.
No, proslava ljetnog solsticija često uključuje i promatranje zvijezda praćeno cjelonoćnim glazbeno-scenskim programom, a odvija se u poznatoj zvjezdarnici u Višnjanu te na mnogim drugim lokacijama, uz obavezno paljenje krijesova i to najčešće 21. lipnja, na prvi dan ljeta.
5. Ostala vjerovanja vezana uz ljetni solsticij
Ivanjska noć ili noć ljetnog solsticija smatrala se mističnom noći, uz koju se i danas vežu neke posebne moći. Smatra se da dugotrajna sunčeva svjetlost ima poseban učinak na rast biljaka pa je skupljanje ljekovitih biljaka sastavni dio rituala Ivanjske noći, a čak se i za rosu koja se skuplja s biljaka smatra da posjeduje magične, ljekovite moći.
Za Kineze, koji vjeruju da je sav svijet sazdan od suprotnosti (yin i yang) ljetni solsticij ima energiju yin, dok zimski ima energiju yang. U trenutku ljetnog solsticija yang je na svom vrhuncu pa se tada slavi budući dolazak yina, dok je zimi obrnuto – zimi je prisutna energija yin pa se proslavom zimskog solsticija najavljuje i slavi dolazak suprotne energije, yang.
P. S.
Godine 1902. zaposlenik britanskog željezničkog sustava Moses B. Cotsworth pokušao je napraviti novi kalendar koji bi donio mjesece jednakog trajanja od četiri tjedna, koliko traje jedan mjesečev ciklus. Da bi to bilo moguće, u kalendar je bilo potrebno dodati još jedan mjesec, trinaesti, kojeg je odlučio umetnuti između lipnja i srpnja i nazvati ga Sol (Sunce). Iako smislen i logičan, ovaj kalendar nikada nije zaživio u praksi, iako je zapravo već bio poznat u vrijeme Maya.
No Comments