Prema Ayurvedi, indijskoj mudrosti koja se prevodi kao „znanost o životu” ili „umjetnost dugovječnosti” zdravlje leži u uspješnom balansu uma, duha i tijela. Budući da je hrana neizostavni dio ljudskog života, u Ayurvedi joj se pridaje velika uloga – kako u postizanju ravnoteže, tako i u prevenciji da do njenog narušavanja niti ne dođe.
Osnove prehrane po Ayurvedi
Osnovno pravilo Ayurvedske prehrane je unošenje hrane suprotnih karakteristika od one koju ima određena doša, jer se hranom suprotnih karakteristika doša koja je izvan balansa vraća u ravnotežu.
Ayurveda uči da našu prirodu tvore tri doše:
Vata – sastavljena od etera i zraka, odgovorna za sva kretanja u umu i tijelu
Pitta – sastavljena od vatre i vode, odgovorna za psihičke i fizičke promjene
Kapha – sastavljena od vode i zemlje, odgovorna za strukturu i stabilnost
Želimo li da naša hrana bude i naš lijek, potrebno ju je uskladiti s došama koje prevladavaju u našem tijelu (obično su to jedna ili dvije).
Osim s došama, prehranu je potrebno uskladiti i s godišnjim dobom te podnebljem u kojem se živi.
Jesensku i zimsku prehranu usklađujemo prema potrebama Vata doše. Primjerice, pojava vjetrova i zraka znači da je u tom području djelovanje Vate pojačano pa je za postizanje ravnoteže potrebno uvesti hranu suprotnih karakteristika: toplu, masnu, gustu i nešto težu nego u toplijem dijelu godine.
Što Ayurveda predlaže za jesen i zimu?
U jesen i zimu prevladava Vata doša koja nastaje kombinacijom zraka i etera i koja, kad je u ravnoteži, ima mnoge pozitivne karakteristike.
Međutim, kad Vata nije u ravnoteži naša se tkiva isušuju (naročito koža koja postaje ispucana i dehidrirana), a u tijelu se stvaraju zatvor i nadutost, zbog čega postajemo nervozni, ishitreni, rastreseni i nestabilni.
S obzirom na dolazak hladnijih dana i vjetrovitog vremena, jesen je doba kad i respiratorni problemi (prehlade, alergije, upale sinusa i pluća) postaju češći pa je jesensku i zimsku prehranu potrebno temeljiti na karakteristikama suprotnim onima Vata doše, koja će nam pomoći obnoviti osjećaj uzemljenja i vlastitog centra, postizanja koncentracije i mentalne bistrine te prevenirati pothlađenost i pad imuniteta.
Prema Ayurvedi, općenita je uputa za jačanje imuniteta povećan unos namirnica koje potiču zdravlje pluća, izbacuju suvišnu sluz i potiču na redovito čišćenje.
Ayurvedska prehrana u jesen i zimu
S dolaskom hladnijih dana prednost počinjemo davati sezonskim namirnicama čija je funkcija zagrijati tijelo i obnoviti zalihe energije, dok se konzumacija sirovih namirnica postepeno smanjuje. Čak se i osobama na sirovoj prehrani predlaže da pothlađenost preveniraju uvođenjem barem jednog kuhanog obroka dnevno.
Jesen je idealno vrijeme za pojačanu konzumaciju povrća (naročito korjenastog i gomoljastog povrća koje poprima energiju zemlje i na taj je način prenosi u naše tijelo).
U korjenasto povrće ubrajaju se cikla (bogata vitaminima i mineralima), peršin (dobar za zdravlje probavnog sustava i razinu šećera u krvi), celer (bogat mnogim ljekovitim spojevima), crna rotkva i hren (imaju snažno antimikrobno djelovanje, a u kombinaciji s medom pomažu kod respiratornih oboljenja), mrkva (djeluje protuupalno i osnažuje imunitet), pastrnjak (bogat antioksidansima i kalijem, djeluje protiv mikroba i kao diuretik) i repa (sadrži probiotičke mikroorganizme i podržava zdravlje kardiovaskularnog i živčanog sustava).
Budući da kupus i većina mahunarki povećavaju Vata došu odnosno stvaraju nadutost, preporučuje se da se u jesenskom i zimskom razdoblju njihova konzumacija izbjegava ili smanji (iznimka je kiseli kupus) i da se toplina i probavljivost jela povećaju začinima koji griju i potiču (papar, đumbir, kim, kurkuma, curry, gorušica, cimet ili muškatni orašćić).
Za smanjenje suhoće tijela prehranu je dobro obogatiti kvalitetnim masnoćama kao što su ghee maslac, sezamovo i maslinovo ulje, a dan započeti toplim obrokom koji će razbuditi tijelo.
Od žitarica se preporučuje konzumacija integralnih (cjelovitih) žitarica, quinoe, riže, zobi, ječma i kukuruza (u umjerenim količinama), kao i mliječnih proizvoda domaće proizvodnje.
Koje napitke preporučuje Ayurveda?
Topli čajevi odličan su način za održavanje optimalne temperature tijela, a dodaci poput đumbira, sladića, metvice, sjemenki kardamona, cimeta, komorača ili klinčića dodatno će pojačati učinak zagrijavanja i potaknuti probavu.
Osim čajeva, organizam toplim drži prokuhana voda čiji se volumen smanjio za otprilike trećinu. Ovako prokuhana i pročišćena voda ima snažno regenerativno djelovanje na čitav organizam, doprinosi zdravom izgledu kože i daje joj sjaj. Osobno, s dolaskom zime uvijek u termosici držim litru prokuhane vrlo tople vode i pijem ju kroz dan.
Mlijeka od orašastih plodova također su kvalitetan izbor, naročito mlijeko od badema. Bademi su bogati vitaminima B2 i E koji u vrijeme hladnoće i stresa pomažu ojačati imunološki sustav.
Priprema:
Potopite 10 badema preko noći u vodi. Oljuštite kožicu badema pa ih tako očišćene stavite u blender s 1 šalicom vode ili toplog mlijeka (prema Ayurvedi, toplo mlijeko je poželjno, no ako izbjegavate mliječne proizvode mlijeko zamijenite toplom vodom).
Po želji dodajte prstohvat muškatnog oraščića, đumbira ili šafrana.
Navedene namirnice balansiraju Vata došu tako što zagrijavaju tijelo i pomažu probavnom sustavu, a sve u skladu s onime što od nas zahtijeva promjena godišnjeg doba kojoj se nema smisla a ni potrebe odupirati.
Osluškujući prirodu i njezine mijene, Ayurveda nas uči kako pomiriti suprotnosti i ostvariti cjelovitost. Živimo li u skladu s prirodom i prirodnim ciklusima, zdravlje i optimalna razina energija bit će u ravnoteži tokom cijele godine.
No Comments